Šta buduća radna snaga BiH bira da studira
Prema podacima objavljenim u najnovijem tematskom biltenu “Žene i muškarci u BiH” kojeg je objavila Agencija za statistiku BiH, vidljivo je da žene i muškarci kada je o njihovom visokom obrazovanju riječ, a posljedično i o budućoj radnoj snazi zemlje, i dalje prate tradicionalne rodne uloge u izboru profesija.
Više od polovine žena studira u poljima obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, te humanističkih i društvenih nauka, dok samo jedna trećina muškaraca se interesira za ove oblasti u visokom obrazovanju, te pretežno biraju tehnička i proizvodna zanimanja. Iako, s druge strane, postoje i sektori gdje je zastupljenost izjednačena.
U 2024. godini najveći broj žena je svoje tercijarno obrazovanje završilo u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, poslovanja, administracije i prava, te području obrazovanja, dok muškarci prednjače u oblasti inženjerstva, proizvodnje i građevinarstva, poslovanja, administracije i prava, te informaciono-komunikacionih tehnologija.
Zastupljenost po oblastima
U istom periodu, najviše diploma je stečeno u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, od čega su 79% bile žene i 21% muškaraci. Nakon toga slijedi oblast poslovanja, administracije i prava, koju je završilo 65% žena i 35% muškaraca.
Humanističke nauke i umjetnost su i dalje dominantno ženske oblasti, sa 66% žena i 34% muškaraca. Sličan trend je u društvenim naukama, novinarstvu i informacijama, gdje žene čine 64%, te u poslovanju, administraciji i pravu sa 65% žena.
Prirodne nauke, matematiku i statistiku završilo je 68% žena, dok u informacionim i komunikacijskim tehnologijama muškarci prednjače sa 65%, naspram 35% žena. U inženjerstvu, proizvodnji i građevinarstvu odnos je gotovo izjednačen; 51% muškaraca i 49% žena.
U poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i veterinarstvu žene čine 53%, a muškarci 47%. Zdravstvo i socijalna zaštita ostaje područje sa najvećom dominacijom žena, 79% naspram 21% muškaraca. Kod usluga, muškarci su u većini sa 57%, dok žene čine 43%.
U predškolskim ustanovama 99 posto odgajatelja su žene
Na nižim nivoima obrazovanja žene su dominantne, dok na visokoškolskim ustanovama muškarci čine većinu nastavnika i saradnika. Naime, kako se navodi u publikaciji, u Bosni i Hercegovini su gotovo sve odgajateljice u predškolskim ustanovama žene (99%). Idući prema višim nivoima obrazovanja, spolna struktura nastavnog osoblja se mijenja, tako da su žene zastupljenije u osnovnom i srednjem obrazovanju, dok više od polovine nastavnika i saradnika u visokoškolskim ustanovama čine muškarci.
Istraživanje ukazuje i na broj mladih mladih koji nisu zaposleni, niti uključeni u obrazovanje i obuku, a takvih je registrirano 14 posto među ženama i 15,3 posto među muškarcima, u dobi od 15-24 godine, što ukazuje na rizik od marginalizacije na tržištu rada i neadekvatnog iskorištavanja potencijala mladih, što je problem i za žene i za muškarce.
Pitanje je gdje se bh. stanovništvo zapošljava. U 2024. godini u građevinarstvu, vađenju ruda i kamena, poljoprivredi, šumarstvu i robolovu, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom…, zatim vodom, poslovima prijevoza i skladištenja, informacijama i komunikacijama, administrativnim uslužnim djelatnostima, javnoj upravi i odbrani, bilo je više muških uposlenika, dok je s druge strane najviše ženskih radnika bilo zaposleno u poslovima s nekretninama, obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti te djelatnosti domaćinstva koje funkcioniše kao poslodavac (naprimjer, zapošljavanje dadilja, kućnih pomoćnica, vrtlara ili vozača, briga za staroije članove dmaćinstva…).
